Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), oko 4.500 državljana Ruske Federacije ima privremeni i stalni boravak u Crnoj Gori. Samo u Budvi, prema opštinskim podacima, ima oko 3.600 nekretnina u ruskom vlasništvu.

Rusi, nekada najbrojniji kupci nekretnina na Crnogorskom primorju sada su sve češće njihovi prodavci, kažu u agencijama za nekretnine koje je kontaktirala Radio Slobodna Evropa.

Razlozi su, objašnjavaju, u finansijskoj računici, jer njihovom prodajom u eurima dobijaju veću vrijednost u rubljama, ali i u započetom procesu legalizacije objekata u Crnoj Gori. Istovremeno, pojavljuju se novi kupci sa drugih meridijana, od Turske do Skandinavije, dok se fokus interesovanja sve više usmjerava na Boku Kotorsku.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), oko 4.500 državljana Ruske Federacije ima privremeni i stalni boravak u Crnoj Gori. Samo u Budvi, prema opštinskim podacima, ima oko 3.600 nekretnina u ruskom vlasništvu.

No, u agencijama za nekretnine koje je kontaktirala Radio Slobodna Evropa kažu da je već neko vrijeme uočljivo da Rusi sve češće prodaju nekretnine, iako i dalje ima i onih koji ih kupuju. Ivan Đurđevac iz agencije u Kotoru, kaže da su razlozi najčešće u finansijskoj računici.

“Razlog za to je povoljan odnos eura i rublje za njih, tako da kad ovdje prodaju nekretninu dobiju veću kupovnu moć kod kuće, kad taj novac konvertuju u svoju valutu. Smatram da se u tim prodajama prevashodno vode tržišnom logikom”, navodi Đurđevac.

Slično kaže i Ruskinja Korina Malonova.

“Živim već pet godina u Crnoj Gori i imam ovdje stan. U odnosu na vrijeme kada su Rusi kupovali nekretnine prije desetak godina, sada je druga ekonomska situacija u Rusiji, rublja je pala, a euro ima veću vrijednost. Kada se ovdje proda nekretnina, zarade se pare. Ja ne planiram da prodajem, jer namjeravam da ovdje živim za stalno”, priča.

Još jedan razlog utiče na povećanje prodaje nekretnina u vlasništvu Rusa, kažu u agenciji iz Budve. Zbog legalizacije objekata, čija je prva faza prijavljivanja upravo završena, povećava se broj onih koji žele prodati stanove, objašnjava Tomislav Ranković.

“Taj Zakon je dosta uticao na prodaju, jer ljudi koje ne žele da uđu u proces legalizacije dolaze nam želeći da ih hitno prodaju. Ali, ni brza prodaja, ni spuštanje cijena im ne garantuje da će uspjeti, jer teško da se neko odlučuje da kupi nekretninu koja nije regularna”, kaže Ranković.

Da li je i u kojoj mjeri legalizacija uticala na kupoprodaju nekretnina biće jasnije krajem godine kada budu poznati statistički parametri koji će se moći uporediti sa lanjskim, kada je u Budvi registrovana ukupna vrijednost prometovanih nekretnina u iznosu od oko 100 miliona eura.

A hoće li legalizacija uticati na cijene nekretnina, teško je prognozirati, kaže Đurđevac koji smatra da će taj proces donijeti pozitivne benefite za buduće klijente.

“Vjerovatno će uticati na cijene, ali je sada teško reći u kom obimu. Međutim, za svako tržite je pozitivno što se taj proces pokrenuo, jer će stvari biti transparentnije, a za same kupce dosta jasnije”, konstatuje Đurđevac.

Najskuplje nekretnine su u primorskim gradovima, i njihova cijena zavisi od više faktora. U stambenim naseljima Budve, Tivta ili Kotora kvadrat stana se može kupiti za 1.500 do 5.000 eura, ali ima i skupljih lokacija. To su tri turistička projekta Luštica Bay, Porto Montenegro (Tivat) i Portonovi (Herceg Novi), u kojima kvadrat dostiže cijene od 8.000 do 12.000 eura.

Iako je značajan broj Rusa među onima koji rado kupuju i ekskluzivne nekretnine, obilježje sveukupnog tržišta je da klijentela sada dolazi sa svih meridijana, konstatuje Đurđevac.

“Još uvijek su klijenti iz Turske dosta prisutni i jako zahtjevni kao kupci. Ali, situacija nije monolitna kao ranije, kada su klijenti bili najviše samo sa jednog, ruskog tržišta. Sada su tu i Francuzi, Skandinavci, Izraelci, klijenti iz SAD. Takođe, tržište nije samo skoncentrisano na Budvu. Kako prevashodno radimo u Kotoru, mogu reći da je taj grad došao na dobar glas dobrim marketingom, kao na primjer objavljivanje u Lonely Planetu. Tako da Kotor i Boka Kotorska počinju da pribiraju benefite od svog dobrog imena”, zaključuje.

Izvor: Radio Slobodna Evropa